Ovaj jubilarni kongres organiziran je usprkos recesiji i organizacijskoj problematici koja je zahvatila našu struku. Prisutnih je bilo oko 100 kolegica i kolega, što je mnogo manje nego ranijih godina, a i učešće farmaceutskih kuća je podbacilo, no ovaj kongres ostat će zapamćen po obrađenoj tematici i kvaliteti stručnih radova. Svečanom otvaranju u četvrtak 30.09. prisustvovali su predstavnici Županije, Liječničke komore, Medicinskog fakulteta u Zagrebu, HUPUZ-a i IDZ Pula. Dat je kratak pregled dosadašnjih kongresa s kojima smo započeli prije 10 godina.

Krenuli smo s organizacijom hitne medicinske pomoći i zdravstvene zaštite turista 2001. godine. 2002. smo raspravljali o obiteljskom doktoru u reformiranom sustavu zdravstva.
2003. o učincima reforme zdravstva i novog zakona na organizaciju PZZ i status obiteljskog doktora. 2004. smo govorili o nužnim promjenama u zakonu o z.z., zdravstvenom osiguranju i utjecaju na zdravlje stanovništva, te o specijalizaciji i stresnosti naše profesije.
2005. raspravljalo se o problematici obitelji i prijedlogu strategije razvoja obiteljske medicine. 2006. o osiguranju kvalitete rada i stručnom nadzoru te organizaciji rada u jedinicama obiteljske medicine. 2007. raspravili smo o problemima financiranja i ugovaranja te o kliničkim pokazateljima kvalitete rada. 2008. o prevenciji bolesti i problemima odnosa između liječnika i pacijenta te uspostavi sustava organizirane PZZ. 2009. smo raspravljali o zdravstvenom stanju i zdravstvenim potrebama naših pacijenata, prevenciji kardiovaskularnih bolesti i o sadašnjem položaju obiteljskog doktora. Svih tih godina obrađene su i mnoge stručne teme u više od 150 stručnih radova, a mnoge su kolegice i kolege na taj način započeli svoju znanstvenu karijeru te su se mnoga saznanja primijenila u praksi na korist naših pacijenata i nas samih.

Deseti kongres posvetili smo zdravstvenoj zaštiti turista, farmakoterapijskim novostima i problemu bolesti ovisnosti u našim ordinacijama, kao i utjecaju organizacije zdravstva na našu struku. Zdravstvena zaštita turista je nažalost, kod nas, usprkos sve jačoj turističkoj privredi i sve većem broju turista, još uvijek nedovoljno razvijena. Turistički subjekti kao i resorna ministarstva niti u današnje vrijeme, nakon dugogodišnjeg uvjeravanja u postojeće potrebe, ne daju potrebnu financijsku i organizacijsku potporu zdravstvu. Prisiljeni smo zato i dalje, s postojećim kadrom i opremom, zadovoljavati narasle potrebe, što samo može rezultirati sve lošijom uslugom i kvalitetom rada. U Zborniku su obrađene i zanimljive teme iz farmakoterapije o potrebnom povećanju ustrajnosti pacijenta u primjeni terapije, razrađen je problem nedovoljnog dijagnosticiranja alkoholizma i uloge obiteljskog liječnika u hrvatskom modelu liječenja ovisnika o opijatima te o utjecaju pušenja na porast respiratornih bolesti. Razrađene su i interakcije liječnika i bolesnika u donošenju odluke o liječenju, a na temelju ultrazvučne dijagnostike prikazan je učinak hipertonije na karotidnu arteriju kod žena. Obrađena je od strane naših kolega kliničara i simptomatična anemija kod bolesnika sa zatajivanjem srca. Evaluirana je studentska praksa u zajednici i uloga D.Z. u zbrinjavanju bolesnika s akutnim koronarnim sindromom. Vrlo kvalitetno je obrađena i prevencija neplodnosti sa ranim otkrivanjem i liječenjem varikokele kod adolescenata, a razrađen je i novi tzv. DRHTI indeks, jedna od metodologija za procjenu kvalitete procesa rada u obiteljskoj medicini.

Okrugli stol u subotu bio je posvećen organizaciji našeg zdravstva i njenom utjecaju na kvalitetu rada obiteljskih doktora (sudjelovali su Mr.sc. Bruno Mazzi, prim.dr.med – predsjednik HDOD-HLZ-a, Prof.dr.sc. Vesna Jureša dr.med. - sa Škole A.Štampara M.F. u Zagrebu, Dipl.iur. Mile Klepo - direktor HUPUZ-a, Lidija Hrastić-Novak, dr.med. iz odjela za zdravstvo grada Zagreba i Daniel Ferlin, dr.med. pomoćnik za stručna pitanja IDZ-a i dopredsjednik HDOD-HLZ-a). Na temelju izloženog stručnog rada o utjecaju organizacije zdravstva na kvalitetu rada obiteljskih doktora i dvosatne diskusije zaključeno je:

"Očito je da nam je struka u sve većoj organizacijskoj i stručnoj krizi i da je krajnje vrijeme da se poduzmu odlučni koraci kako ne bi došlo do još težih posljedica, ne samo za nas liječnike i naše pacijente, već i za cijeli zdravstveni sustav. Činjenica je da je taj sustav uz sve dosadašnje reforme još neracionalniji i sve manje usmjeren potrebama pacijenata. Privatizacija koja je uzela maha i u P.Z.Z., sve jače razvija sukob interesa u strukturama javnog zdravstva. Privatizira se sustav koji je već dugi niz godina nedovoljno stručno usmjeravan i nadziran, sustav koji mora osiguravati ulaz u bolnički dio zdravstva i racionalizirati skupe metode liječenja, znači sustav o kojem zavisi racionalnost i kvaliteta cijelog zdravstva. Umjesto da se sačuva najkvalitetniji postojeći oblik grupne prakse u svijetu, u koji može uz potrebne organizacijske promjene prerasti i naš postojeći Dom zdravlja, ta se ustanova kontinuirano razara i smanjuje joj se uloga u zdravstvenom sustavu. Jedino dom zdravlja pod stručnom upravom može sačuvati potrebne socijalne elemente u našem zdravstvu, zaštititi interese liječnika i pacijenata i pružiti stanovništvu u svim dobnim skupinama potrebni kontinuitet zdravstvene zaštite uz očuvanje zdravlja obitelji, bez koje nema zdravog društva. Zato se opet pokušalo ukazati mjerodavnima na potrebnu prilagodbu i promjenu postojećeg načina organiziranja i uloge obiteljske medicine u sustavu zdravstva, koja je evidentno sve manja. Sve više jačaju privatni interesi nad interesima bolesnika, sve je slabije zajedništvo akcije u struci i sve je slabija povezanost sa zajednicom, pa su već dovedeni u pitanje i osnovni postulati na kojima je naša struka sazdana."

Predsjednik HDOD-HLZ      
Mr.sc. Bruno Mazzi, prim.dr.med