1. Obiteljski liječnici u Republici Hrvatskoj koji čine temelj zdravstvenog sustava trajno se zalažu za principe socijalizirane medicine. Sva napredna društva razvijaju strategiju unapređenja zdravlja, kako bi se očuvala sva stečena pozitivna dostignuća i razvile sve potrebne promjene u fizičkom, socijalnom i političkom okruženju, koje su nužne da se pokrenu pozitivne promjene kod svakog pojedinca i cijeloj zajednici, u čemu je pravilan razvoj zdravstvenog sustava bitan čimbenik.
2. U prikazanim radovima i raspravama izneseni su brojni podaci i dokazi o kontinuiranom gubitku sveobuhvatnog i najracionalnijeg načina rada u kojem je jedan liječnički tim rješavao većinu zdravstvenih problema stanovništva određenog područja. Taj je pristup zamijenjen selektivnim i uglavnom kratkoročnim načinom rada u kojem se određeni problem pokušava riješiti mnogobrojnim zasebnim zdravstvenim službama, čime se otežava i usporava sustav održavanja zdravlja i liječenja.
3. Vremenom je na taj način došlo i do smanjivanja spektra rada obiteljskog doktora. Na to ukazuju i svi statistički pokazatelji, zbog čega dolazi do razvoja sve neefikasnijeg i skupljeg zdravstva. Naime, sve što se ne riješi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti opterećuje mnogo skuplju polikliničku i bolničku zaštitu, koja zbog preopterećivanja i sama postaje sve nedostupnija i neefikasnija. Preventivni rad se znatno smanjio, a u kurativnom radu sve je veći udio provođenja naputaka specijalista iz sekundarne zdravstvene zaštite. Administrativni rad je hipertrofirao i jako opterećuje liječnički tim pa liječniku ostaje sve manje vremena za rad s bolesnicima.
4. Bez znalački pripremljene i efikasne reforme P.Z.Z. ne možemo više od obiteljskog doktora očekivati ispunjavanje njegove uloge i bolje rezultate u zdravstvenoj zaštiti stanovništva. Hrvatsko društvo obiteljskih doktora, na temelju raspoloživih zdravstveno-statističkih podataka i praćenja problematike zdravstvenog sustava u RH, a poglavito djelovanja primarne zdravstvene zaštite i obiteljske medicine, trajno ukazuje na nužnost organizacijskih promjena i nudi rješenja pojedinih problema poglavito iz područja koja su na pojedinom kongresu bila vodeće teme.
5. Nužno je u obiteljskoj medicini ojačati preventivni rad kroz sustavne preventivne programe oblikovane na znanstvenim dokazima, koji su temeljeni na definiranim zdravstvenim potrebama stanovništva, provedivi i za koje postoje jasni instrumenti praćenja te profesionalnog i financijskog nagrađivanja. Na kongresu su predstavljeni i usvojeni: Program preventivnih mjera u obiteljskoj medicini kao dio obvezatnog rada liječnika koji treba činiti 10% varijabilnog dijela dohotka liječnika te Program prevencije kardiovaskularnih bolesti u obiteljskoj medicini koji bi trebao biti nacionalni program uz dodatno plaćanje.
6. Specijalizacija obiteljske medicine nužan je preduvjet za održanje i napredak struke te Hrvatsko društvo obiteljskih doktora inzistira da specijalizacija obiteljske medicine bude u sustavu državnih specijalizacija, odnosno u istoj poziciji sa svim ostalim specijalizacijama u Republici Hrvatskoj.
7. Preporuka je zato ovog kongresa da je nužno organizacijsko ujedinjene primarne zdravstvene zaštite i aktivniji pristup prema današnjim organizatorima zdravstva, ukoliko ne želimo u potpunosti napustiti Štamparove postavke o socijaliziranoj medicini i zdravlju naroda.
