IZVJEŠĆE SA MOTOVUNSKE
LJETNE ŠKOLE PROMOCIJE ZDRAVLJA
SA TEČAJA "ZDRAVLJE I ZDRAVSTVENA POLITIKA"

U periodu od 8 do 11.7.2004. u Motovunu je održana ljetna škola promocije zdravlja. Donosimo Vam kratak pregled sa tečaja "Zdravlje i zdravstvena politika" na kojemu su direktor državnog zavoda za javno zdravstvo Slovenije, predstavnik Ministarstva za zdravstvo federacije BiH, direktor javnog zdravstva za Sandwell iz Engleske te direktor ustanove za javno zdravstvo za pokrajinu Veneto iz Italije predstavili ORGANIZACIJE SVOJIH ZDRAVSTVENIH SLUŽBI.
 

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE U SLOVENIJI
dr. sc. Andrej Marušič

Promocija zdravlja i prevencija bolesti su u Europi za sve zemlje zajednički sustavi organizacije zdravstva su različiti.

Zdravstveni sustav Slovenije je većinom centraliziran i pod utjecajem vlade, pa se varijante mijenjaju sa promjenom vlade.

Reforma još nije saživjela. Odvojena su ministarstva zdravstva od ministarstva ekologije i socijalne skrbi. 1992 je zamišljena decentralizacija, koja nije provedena, pa se i danas regionalni zavodi za javno zdravstvo kao i državni zavod financiraju iz istog proračuna.
Oko 15% proračuna se izdvaja za javno zdravstvo. U 9 regionalnih i 1 državnom ZZJZ fali specijalista za javno zdravstvo. Nije definiran broj izvršioca, nema planova rada i kontrole izvršenja. Pregledi živežara se više u zavodima ne rade pa se osjeća manjak fin. sredstava.
Većina zavoda je u financijskoj krizi i nužna će biti skora reforma sa otpuštanjem viška.

Prema planu decentralizacije regionalni bi se zavodi morali financirati lokalno a samo potrebni programi bi se financirali iz proračuna. U buduće će se raditi na tri razine: regionalnoj, nacionalnoj i europskoj. Trebat će odrediti egzistencijalne funkcije javnog zdravstva. Mikrobiološki laboratoriji će se s vremenom preseliti u bolnice a Zavodi neće više raditi na tržnom principu jer su to proračunske organizacije od interesa za državu.
Domovi zdravlja rade po starim principima na gradskoj razini a privatizacija se vrlo polako provodi (oko 25% djelatnosti je privatizirano) .
 

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE U FEDERACIJI BIH
predstavnici Ministarstva zdravstva federacije

privatizacija svih sadržaja koji nisu javnozdravstveni je budućnost u BIH. Sada je zdravstvo u R. Srpskoj centralizirano a u Federaciji je decentralizirano u 10 županija-kantona. BDP je danas 1. 176 US$. Na Federalnom nivou su: Ministarstvo zdravstva federacije BIH, Fond z. osiguranja, 3 klinička centra i ZZJZ i drugi Zavodi. Na kantonalnoj razini su: Kantolano ministarstvo zdravstva, kantonalni fond z. osiguranja, ZZJZ i spec. bolnice. Na općinskom nivou su: opće bolnice, domovi zdravlja, ambulante i ljekarne.

Problem zdravstva je nelikvidnost zbog neplaćanja usluga i neujednačenost financiranja.

Sad se opet provodi reorganizacija PZZ i ZZJZ. Problem su plaće, jer su nestimulativne.

Otvorili su centre za mentalno zdravlje u Domovima zdravlja (psihijatar, psiholog, soc. radnik) i centre za fizikalnu rehabilitaciju. Svi zaposlenici su u državnoj službi, jer još nema privatizacije.
 

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE U ENGLESKOJ
Prof. dr. John Middleton, direktor javnog zdravstva regije Sandwell u Engleskoj.

Velika Britanija je model potpuno centraliziranog zdravstva u kojem se izdvajaju Škotska, Wels i Sjeverna Irska sa svojim parlamentom i sustavom organizacije i financiranja zdravstva.

Kod njih se organiziraju mali «Health centri» - sa svim sadržajima potrebnim lokalnoj zajednici (opća, stomatologija, dijagnostika, grupna th. i predavaone za stanovništvo) .

Engleska ima 49 miljuna stanovnika a proračun za zdravstvo je 57 biliona funti. Postoji 9 regija sa državnim uredima i regionalnim direktorima za javno zdravstvo, 28 strateških okruga i uprava te 300 PCTS (Primary care trusts), čijim Upravnim odborima rukovode političari, predstavnici stanovništva i struke sa 300 grupnih praksi (Primary health care) u vidu naših Domova zdravlja, od kojih svaki radi za 100-300. 000 stanovnika i 300 bolnica. 8% BDP ide za zdravstvo, od čega se 70% izdvaja za PZZ. Svrha tog sustava je smanjiti nejednakosti u pružanju zdravstvenih usluga i rukovoditi sa PZZ, patronažom i kupovinom usluga sekundarne z. z. Postoji 12 centralnih kontrolnih institucija, koje kontroliraju i usmjeravaju PZZ u provedbi nacionalnog plan sa 110 ciljeva Z.Z. , provode zdravstvenu inspekciju, imaju institut za ispitivanje kliničke ispravnosti itd. Postoji standardizirana lista čekanja za svaku z. uslugu i liječnici su plaćeni prema izvršenju tih 110 zdravstvenih ciljeva (kao što su na pr. koronarne bolesti, mentalne bolesti, zaštita starijih, dijabetes, zaštita djece, bubrežne bolesti, kronične bolesti itd.). Kontrolori ocjenjuju sa 1-3 zvjezdice rad liječnika na temelju izvršenja zadanih ciljeva i prema tome su liječnici plaćeni. Prema podacima nedavne naučne studije posljednjih 7 zdravstvenih reformi u Engleskoj (od 1974-2002.) nije imalo nikakvog utjecaja na dužinu života stanovništva, koja je u stalnoj laganoj progresiji zahvaljujući porastu standarda. Postavimo li dilemu dali zdravstvo centralizirati ili decentralizirati, moramo znati da centralizacijom dobivamo konzistentniji sustav koji bolje vodi računa o zdravstvenoj potrošnji ali gubimo na lokalnim prioritetima Z.Z.
 

ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE U ITALIJI
prof. dr. Giovanni Pilato - direktor ustanove za javno zdravstvo regije Veneto i sveučilišni prof. u Padovi

Imaju decentraliziranu PZZ, organiziranu u tzv. regionalnim i baznim zdravstveno socijalnim ustanovama (aziende socio-sanitarie regionali e di base). Regija Veneto je veličine Hrvatske i ima 40 općina i dva distrikta. Lokalne/bazne socio-zdravstvene jedinice šalju sve zdravstvene podatke o stanju stanovništva prema regionalnoj jedinici. Sve zdravstvene aktivnosti se planiraju na razini zdravstvenog distrikta, koji objedinjuje veći broj općina.

U planiranje su uključene općine, građani preko svojih udruga i struka. Ove su godine ciljevi zaštita starijih, ovisnosti, mentalno zdravlje i invalidnost. Za starije je tako cilj-postizanje i održavanje autosuficijentnosti, a za ovisnosti-smanjen je pušenja itd. U promoviranju zdravlja su ciljevi –stvoriti prostore pogodne za zdravi život, razviti zdravi stil života, uključiti općinske administracije u sve aktivnosti i kontrolirati zdravstvene ustanove na bazi kriterija efikasnosti. Sad su razvijeni egzaktni pokazatelji uspjeha PZZ. Utvrđena su tako sa lokalnim zajednicama četiri područja vrednovanja zdravstvene službe – sigurnost, pravovremenost, efikasnost i zadovoljstvo pacijenata. Što se sigurnosti tiče vrednuje se pojava infekcija u zajednici, padovi pacijenata u domovima staraca, pojava dekubitusa i nesreće u kući.

Indikatori brzine intervencije ili pravovremenosti su na pr. operiran prijelom femura u roku od 24 sata od povrede, poštivanje liste čekanja prema težini slućaja, vreme pružanja hladnih usluga (kemoterapije i sl.) , sekundara prevencija infarkta, korištenje ACE inhibitora kod otpusta pacijenata sa srčanom dekompenzacijom, pojave upala pluća i broj cijepljenih sa pulmovaxom (2002. god. je vakcinu primilo 58% pacijenata a nakon uvedene kontrole 90%)

Razvile su se razine vrednovanja. Kod grupa kompetentnih građana odredio se objekt, motivacija i vršilo se periodično vrednovanje. Kod stručnjaka koriste se znanstveni dokazi i stručna snaga preporuke postupka. Tako se za akutni infarkt kontrolira-dali je preporučen aspirin kod otpusta, dali se rano počelo sa beta blokerima, dali se antikoagulantna th. koristila u roku od 30 min. od prijema, dali je dat savjet o nepušenju i savjet o dijeti i kakav je intrahospitalni mortalitet. Na temelju prikupljenih podataka informatičkim sustavom uz prethodno provedeno informatičko osposobljavanje zdravstvenih radnika i uključivanje svih subjekata društva, vrši se planiranje i programiranje zdravstvene zaštite za slijedeće razdoblje.

Tako za pacijenta koji se otpušta iz bolnice a nema nikoga da se o njemu brine, bolnica odmah šalje informaciju soc. zdravstvenoj ustanovi, koja aktivira soc. službu i patronažu i PZZ na temelju čijih podataka odmah odredi potrebni način zbrinjavanja i zdravstvene njege takve osobe. Cijeli se sustav bazira na državnim zaposlenicima, koji su plaćeni prema izvršenju i kvaliteti svog rada, na temelju zdravstvenih programa. Sve se zasniva na savršenom informatičkom sustavu u koji su uključeni svi subjekti od općine, grupa građana, socijalne i zdravstvene službe. Financiranje se provodi iz regionalnih fondova, lokalnih sredstava i državnog proračuna.